Istorija je iznova pokazala da neograničena moć u rukama jedne osobe ili grupe u većini slučajeva znači da su drugi potisnuti ili su umanjena njihova prava. Podela vlasti u demokratiji je sprečavanje zloupotrebe moći i zaštita slobode za sve.
Deljenje moći i međusobno proveravanje
Sistem podele vlasti deli zadatke države na tri grane: zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Ovi zadaci su dodeljeni različitim institucijama na takav način da svaka od njih može da proverava ostale. Kao rezultat toga, ni jedna institucija ne može postati toliko moćna u demokratiji da uništi ovaj sistem.
Tri vlasti: zakonodavna, izvršna, sudska
Provera i ravnoteža (prava na uzajamnu kontrolu i uticaj) osiguravaju da sve tri vlasti deluju na ravnopravan i uravnotežen način. Podela vlasti je suštinski element vladavine zakona i sadržana je u Ustavu.
Jasne razlike
Podela vlasti ogleda se i u tome što određene funkcije ne sme vršiti jedno te isto lice. Dakle, predsednik istovremeno ne može biti član Visokog saveta sudsva, ili sudija koji je imenovan za ministra ili izabran za mora biti privremeno suspendovan sa svojih sudijskih dužnosti.
Zakonodavna vlast
Prva od tri vlasti ima zadatak da donosi zakone i nadgleda njihovu primenu. Vrši je Parlament - Skupština.
Primena zakona je zadatak izvršne i sudske vlasti
Izvršna vlast
Izvršna vlast ima zadatak da sprovodi zakone. Sastoji se od vlade, predsednika i svih resornih vlasti, ministarstava, uključujući policiju i oružane snage.
Sudska vlast (sudstvo)
Sudije dele pravdu, tj. o sporovima odlučuju nezavisno i nepristrasno. Njihov je zadatak da osiguraju poštovanje zakona. Sudije ne mogu biti smenjene i ne mogu biti raspoređeni na druga mesta protiv njihove volje.
A stranke?
U demokratskim zemljama, politički život se odvija preko stranaka. Članovi vlade su po pravilu članovi onih partija koje imaju većinu u parlamentu.
Novo lice razdvajanja vlasti i kontrole: Opozicija vrši kontrolu.
Kao rezultat, opozicione stranke sve češće preuzimaju jedan važan demokratski zadatak: kontrolu vlade. Klasična podela vlasti dobija novu dimenziju - konfrontaciju vladajuće većine i opozicije. Iako ovaj aspekt nije ugrađen u pisani Ustav, on je činjenica političke stvarnosti.
Zakonodavno telo proverava izvršnu vlast
Parlament vrši kontrolu izvršne vlasti, proverava rad vlade i administrativnih institucija. Vlada odgovara Parlamentu za svoj rad kao i adminnistracija koja je pod vladom.
Zakonodavna vlast je takođe podložna kontroli
Zakone koje je donela Skupština može proveriti Ustavni sud i proglasiti ništavnim ako se utvrdi da su neustavni.
Zakonodavno telo i sudstvo
Jedini uticaj koji zakonodavstvo ima na pravosuđe je taj što donosi zakone kojih se sudovi moraju pridržavati.
Dve komponente vlasti - uprava i sudstvo - organizovane su po strogo odvojenim linijama, uz jedan izuzetak: upravu proveravaju sudovi - Upravni sud, Ustavni sud.
Ustav sadrži stroga pravila o načinu podele vlasti i ovlašćenja.
Advokat Zoran J. Minić
Komentar