Na sednici Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda održanoj 13.10.2020. godine izmenjen je pravni stav „Pravo na uvećanje plate zaposlenih u posebnim organizacionim jedinicama Ministarstva unutrašnjih poslova nadležnim za suzbijanje organizovanog kriminala i otkrivanje ratnog zločina“ (usvojen 21.05.2019. godine), na način što se u prvoj tački menja odrednica „koja su ostvarila“ odrednicom „koju bi ostvarila“; u drugoj tački menja se odrednica „koju su ostvarivali“ odrednicom „koju bi ostvarivali“, tako da glasi:
PRAVO NA UVEĆANJE PLATE ZAPOSLENIH U POSEBNIM ORGANIZACIONIM JEDINICAMA MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA NADLEŽNIM ZA SUZBIJANJE ORGANIZOVANOG KRIMINALA I OTKRIVANJE RATNOG ZLOČINA
1. Lica, zaposleni koji su pre stupanja na rad u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala i Službu za otkrivanje ratnih zločina bili radno angažovani u MUP-u imaju pravo na dvostruki iznos plate, koju bi ost varila na poslovima i zadacima u tom ministarstvu uz ograničenje iz odredbe člana 18. stav 1. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela.
2. Zaposleni koji pre stupanja na rad u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala i Službu za otkrivanje ratnih zločina nisu bili radno angažovani u okviru MUP-a već su bili radno angažovani u drugim državnim organima, imaju pravo na uvećanje plate do dvostrukog iznosa plate
koju bi ost varivali na poslovima i zadacima na kojima su radili pre angažovanja u navedene službe u MUP-u uz ograničenje iz člana 18. stav 1. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela i
3. Lica, zaposleni koji prvi put zasnivaju radni odnos u Službi za borbu protiv organizovanog kriminala i Službu za otkrivanje ratnih zločina koja nisu bila radno angažovana nigde, već im je ovo prvo zaposlenje, imaju pravo na dvostruki iznos plate pri čemu bi sud trebalo da ima u vidu platu uporednog radnika koji radi na istim poslovima i zadacima na kojima radi i to lice, te bi zaposleni imao pravo na dvostruki iznos plate u odnosu na platu uporednog radnika na prethodnom radnom mestu, uz ograničenje iz člana 18. stav 1. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela.
Obrazloženje
Prvi osnovni sud u Beogradu, u parnici tužilje AA, protiv tuženog Republike Srbije, Ministarstvo unutrašnjih poslova u smislu člana 180. ZPP, pokrenuo je postupak za rešavanje spornog pravnog pitanja, u predmetu 11 P1 1282/17. Razlog za pokretanje postupka Prvi osnovni sud navodi u činjenici da pred tim sudom teče više parnica sa istim činjeničnim i pravnim osnovom, da su donete različite odluke od strane prvostepenog i drugostepenog suda i da postoji potreba za ujednačavanjem sudske prakse i zauzimanjem pravnog stava o spornom pravnom pitanju.
Zahtev je zasnovan na činjenicama da je tužilja podnela tom sudu tužbu 29.03.2017. godine protiv tužene Republike Srbije, MUP radi isplate, u kojoj je navela da je pravnosnažnom presudom tog istog suda P1 2637/15 od 21.06.2016. godine usvojen zahtev tužilje za naknadu materijalne štete zbog manje isplaćenih neto plata za period od 01.09.2012. do 31.08.2015. godine, da se ta presuda zasniva na identičnom pravnom osnovu kao i ova tužba. Dalje je u zahtevu navedeno da je tužilja dana 31.01.2011. godine zasnovala radni odnos u MUP-u Direkcija policije Uprave kriminalističke policije i rešenjem od 24.11.2011. godine raspoređena na radno mesto pod nazivom poslovi ... u Odeljenju za ... u jedinici za ..., Služba za borbu protiv organizovanog kriminala i utvrđeno joj je zvanje ... inspektora. Rešenjem od 03.02.2011. godine, tužilji je utvrđen koeficijent za obračun plate od 32,12 a nije joj uručeno rešenje o visini plate kojom se utvrđuje nominalni iznos mesečne plate. Rešenjem od 01.06.2012. godine tužilja je raspoređena na radno mesto pod nazivom ..., jedinica za ... Uprava kriminalističke policije u svom zvanju, a nakon polaganja stručnog ispita rešenjem od 27.05.2013. utvrđen joj je koeficijent za obračun plate od 2,576. Rešenjem od 20.12.2013. godine tužilja je trajno premeštena na radno mesto poslovi ... u jedinici za ... Uprava kriminalističke policije i premeštajem je stekla zvanje ... inspektora te joj je utvrđen koeficijent od 2,626. Tužena tužilji u ovom periodu nije vršila isplatu plate prema članu 2. Uredbe o platama lica koja vrše funkciju i obavljaju poslove u posebnim organizacionim jedinicama državnih organa nadležnih za suzbijanje organizovanog kriminala. Navela je da je stekla pravo na platu iz člana 2. stav 2. ove Uredbe odnosno na dvostruko uvećanje u periodu posle 31.07.2005. godine.
Tužena je osporila tužbeni zahtev navodeći da je u smislu člana 146. Zakona o policiji predviđeno da policijski službenici i drugi zaposleni u MUP-u imaju pravo na platu koja se sastoji od osnovice koju utvrđuje Vlada i osnovnog i dodatnog koeficijenta u odnosu na zvanje, radno mesto, poslove na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem posebne uslove rada, opasnost, odgovornost i složenost poslova kao i da visinu koeficijenta utvrđuje Ministar aktom o platama zaposlenih u MUP-u koji donosi uz saglasnost Vlade na osnovu Pravilnika o platama zaposlenih u MUP-u. Tužilji je obračunata i isplaćivana plata u skladu sa propisima u visini određenoj koeficijentom pri čemu se imala u vidu činjenica i složenost poslova u Službi za borbu protiv organizovanog kriminala, te je koeficijent plate zaposlenih u ovim službama uvećan u odnosu na druge policijske službenike pa ne može zahtevati dvostruki iznos plate koju ostvaruje u Upravi kriminalističke policije Službi za borbu protiv organizovanog kriminala. Neposredna primena ovih odredaba podrazumevala bi kumulativno ispunjenje sledećih uslova: 1) da je tužilac pre raspoređivanja u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala prethodno bio u radnom odnosu u MUP-u, 2) dvostruki iznos plate koje je tužilac ostvario na poslovima sa kojih je stupio u rad u organizacione jedinice iz člana 1. Uredbe, 3) platu koja ne može biti veća od dvostrukog iznosa plate koju bi ostvarila lica zaposlena na odgovarajućim poslovima i zadacima u Tužilaštvu za organizovani kriminal, Višem sudu u Beogradu, Apelacionom sudu u Beogradu, Ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove i Okružnom zatvoru u Beogradu. Po navodima tužene neposredna primene Uredbe uz ispunjenje svih uslova dovela bi do situacije da zaposleni u ovoj službi u MUP-u imaju nejednake plate i da zaposleni koji je raspoređen na radno mesto na kome se zahteva viši stepen odgovornosti i složenosti ostvaruje zaradu u manjem iznosu od zaposlenog na radnom mestu koje ne zahteva takve uslove rada. Po nalaženju tužene, tužilja nema pravo na uvećanje plate do dvostrukog iznosa plate, jer prethodno nije imala radno mesto u MUP-u.
Sporno pravno pitanje koje postavlja prvostepeni sud glasi:
Da li zaposleni koji pre stupanja na rad u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala i u Službu za otkrivanje ratnih zločina nisu bili radno angažovani u okviru MUP imaju pravo na dvostruki iznos plate shodno Zakonu o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala („Sl. glasnik RS“, br.42/2002...32/2013) i Zakonu o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije („Sl. glasnik RS“, br.94/2016, 87/2018), kao i Uredbi o platama lica koja obavljaju poslove u posebnim organizacionim jedinicama državnih organa, nadležnim za suzbijanje organizovanog kriminala („Sl. glasnik RS“, br.14/2003...114/2014), i Uredbi o platama lica koja vrše funkciju i obavljaju poslove u Tužilaštvu za ratne zločine i posebnim organizacionim jedinicama državnih organa u postupku za ratne zločine („Sl. glasnik RS“, br.97/2003, 67/2005).
Prvostepeni sud je dao i sopstveno tumačenje koje glasi:
Iako je odredbom člana 2. navedene Uredbe propisano da se plata zaposlenih obračunava i isplaćuje u dvostrukom iznosu plate koju su ostvarili na poslovima sa kojih su stupili na rad u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala i u Službu za otkrivanje ratnih zločina, mišljenje je suda da bi i zaposleni koji pre raspoređivanja u gore navedenim službama nisu bili radno angažovani u okviru MUP-a imali pravo na dvostruki iznos plate, a da bi sud trebalo da ima u vidu platu uporednog radnika koji radi na istim poslovima na kojima radi tužilac izvan gore navedenih službi, te bi tužilac imao pravo na dvostruki iznos plate u odnosu na platu uporednog radnika jer bi se plata uporednog radnika mogla upodobiti primanjima zaposlenog na prethodnom radnom mestu pre raspoređivanja u službu.
Prvostepeni sud je doneo i rešenje o zastoju postupku u smislu člana 180. ZPP i spise dostavio Vrhovnom kasacionom sudu radi donošenja odluke o zahtevu za rešavanje spornog pravnog pitanja.
Apelacioni sud u Beogradu se o ovom spornom pravnom pitanju izjašnjavao tako što je na sednici Građanskog odeljenja za radne sporove, koja je održana 21.09.2017. godine, jednoglasno usvojio stav koji glasi:
Lica iz stava 2. Uredbe o platama lica koja obavljaju poslove u posebnim organizacionim jednicama državnih organa nadležnim za suzbijanje organizovanog kriminala, koja su ovlašćena službena lica, imaju pravo na isplatu razlike u plati, ako je dvostruka plata koju su ostvarivali u vreme pre stupanja na rad u navedene organizacione jedinice, veća od plate koju su ostvarili u posebnim organizacionim jedinicama državnih organa nadležnim za suzbijanje organizovanog kriminala i to samo lica koja su stupila na rad u organizacione jedinice iz radnog odnosa, bilo da su posao obavljali u Ministarstvu unutrašnjih poslova bilo van Ministarstva unutrašnjih poslova, uz ograničenje o visini plate iz odredbe člana 18. stav 1. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela.
Građansko odeljenje za radne sporove Apelacionog suda u Beogradu, na sednici koja je održana 30. januara 2019. godine jednoglasno je usvojilo preformulisani stav od 21.09.2017. godine, koji glasi:
Lica iz člana 2. Uredbe o platama koja obavljaju poslove u posebnim organizacionim jedinicima državnih organa, nadležnim za suzbijanje organizovanog kriminala koja su ovlašćena službena lica, imaju pravo na isplatu razlike u plati, ako je dvostruka plata koju su ostvarivali u vreme pre stupanja na rad u navedene organizacione jedinice veća od plate koju su ostvarili u posebnim organizacionim jedinicama državnih organa nadležnim za suzbijanje organizovanog kriminala i to samo lica koja su stupila na rad u organizacione jedinice iz radnog odnosa u Ministarstvu unutrašnjih poslova uz ograničenje o visini plate iz odredbe člana
18. stav 1. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela.
Apelacioni sud je usvojio i objavio sentencu iz odluke istog suda Gž1 3844/17 od 26.01.2018. godine, a koja glasi:
Kada zaposleni pre stupanja na rad u Organizacionu jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova nadležnog za suzbijanje organizovanog kriminala nije bio radno angažovan u drugoj organizacionoj jedinici istog Ministarstva, on ne ostvaruje pravo na isplatu uvećane plate, jer se to pravo vezuje za već ostvarenu platu koju je zaposleno službeno lice imalo pre angažovanja u službi, bez obzira na vrstu, težinu i složenost poslova koje je obavljao a ne za rad na istovrsnim poslovima u drugim organizacionim jedinicama Ministarstva unutrašnjih poslova.
Izjašnjavajući se o spornom pravnom pitanju Građansko odeljenje Vrhovnog kasacionog suda na sednici održanoj dana 17.05.2019. godine nije prihvatilo izloženi pravni stav Građanskog odeljenja za radne sporove Apelacionog suda u Beogradu već je donelo odluku da se pokrene postupak za rešavanje spornog pravnog pitanja i zauzme pravni stav o spornom pravnom pitanju, a u smislu odredaba čl. 180. do 185. ZPP.
Radi rešenja spornog pravnog pitanja relevantna je odredba člana 18. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala („Sl. glasnik RS“, br.42/2002...32/2013) prema kojoj lica koja obavljaju poslove i zadatke u državnim organima, Posebnim organizacionim jedinicama iz ovog zakona, imaju pravo na platu koja ne može biti veća od dvostrukog iznosa plate koju bi ostvarila lica zaposlena na odgovarajućim poslovima i zadacima u Tužilaštvu za organizovani kriminal, Višem sudu u Beogradu, Apelacionom sudu u Beogradu, Ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove i Okružnom zatvoru u Beogradu i da plate lica iz stava 1. ovog člana uređuje Vlada. Odredbom člana 11. Zakona o organizaciji nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije („Sl. glasnik RS“, br.94/16, 87/2018), propisano je da lica koja obavljaju poslove i zadatke u državnim organima iz člana 4. ovog zakona (lica zaposlena u Tužilaštvu za organizovani kriminal, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Organizaciona jedinica nadležna za suzbijanje organizovanog kriminala, Posebnom odeljenju Višeg suda u Beogradu za organizovani kriminal, Posebnom odeljenju Apelacionog suda u Beogradu za organizovani kriminal i Posebnoj pritvorskoj jedinici Okružnog zatvora u Beogradu) imaju pravo na platu koja ne može biti veća od dvostrukog iznosa plate koju bi ostvarila lica zaposlena na odgovarajućim poslovima i zadacima u Tužilaštvu za organizovani kriminal, Višem sudu u Beogradu, Apelacionom sudu u Beogradu, Ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove i Okružnom zatvoru u Beogradu. Stavom drugim ovog člana propisano je da uvećanje plata lica zaposlenih u Tužilaštvu za organizovani kriminal, Posebnom odeljenju Višeg suda u Beogradu za organizovani kriminal, Posebnom odeljenju Apelacionog suda u Beogradu za organizovani kriminal i Posebnoj pritvorskoj jedinici Okružnog zatvora u Beogradu uređuje Vlada na predlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Na osnovu ovlašćenja iz ovih odredaba Vlada Republike Srbije je Uredbom o platama lica koja vrše funkciju i obavljaju poslove u Tužilaštvu za ratne zločine i posebnim organizacionim jedinicama državnih organa u postupku za ratne zločine („Sl. glasnik RS“, br.97/2003, 67/2005) i Uredbom o platama lica koja obavljaju poslove u posebnim organizacionim jedinicama državnih organa nadležnih za suzbijanje organizovanog kriminala („Sl. glasnik RS“, br.14/2003...114/2014), uredila plate lica koja obavljaju poslove i zadatke u odeljenjima za suzbijanje organizovanog kriminala i ratnih zločina u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Veću za ratne zločine, Posebnom odeljenju Okružnog suda u Beogradu, Posebnom odeljenju Apelacionog suda u Beogradu i Posebnoj pritvorskoj jedinici Okružnog zatvora u Beogradu, kojom je u članu 2. odredila da se plata lica koja rade u navedenim organizacionim jedinicama državnih organa obračunava i isplaćuje u dvostrukom iznosu plate koju su ostvarivali na poslovima sa kojih su stupili na rad u organizacione jedinice iz člana 1. Uredbe.
Polazeći od citiranih odredaba zakona i uredbi i postavljenog spornog pravnog pitanja može se govoriti o tri kategorije zaposlenih:
1. Zaposleni koji su pre stupanja na rad u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala i Službu za otkrivanje ratnih zločina bili radno angažovani u drugim organizacionim jedinicama MUP-a,
2. Zaposleni koji su pre stupanja na rad u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala i Službu za otkrivanje ratnih zločina bili radno angažovani u drugim državnim organima i
3. Zaposleni koji pre stupanja na rad u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala i Službu za otkrivanje ratnih zločina nisu nigde bili radno angažovani odnosno da je prvo zaposlenje, zaposlenje u navedenim službama.
Na osnovu izloženog može se zaključiti sledeće:
1. Na lica, zaposlene, koji su pre stupanja na rad u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala i Službu za otkrivanje ratnih zločina bili radno angažovani u MUP-u ima se primeniti odredba člana 18. stav 1. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela, što znači, da ova lica imaju pravo na dvostruki iznos plate, koju bi ostvarila na poslovima i zadacima u tom ministarstvu uz ograničenje iz odredbe člana 18. stav 1. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela;
2. Zaposleni koji pre stupanja na rad u Službu za borbu protiv organizovanog kriminala i Službu za otkrivanje ratnih zločina nisu bili radno angažovani u okviru MUP-a već su bili radno angažovani u drugim državnim organima, imaju pravo na uvećanje plate do dvostrukog iznosa plate koju bi ostvarivali na poslovima i zadacima na kojima su radili pre angažovanja u navedene službe u MUP-u uz ograničenje iz člana 18. stav 1. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela i
3. Lica, zaposleni koji prvi put zasnivaju radni odnos u Službi za borbu protiv organizovanog kriminala i Službu za otkrivanje ratnih zločina koja nisu bila radno angažovana nigde, već im je ovo prvo zaposlenje, imaju pravo na dvostruki iznos plate pri čemu bi sud trebalo da ima u vidu platu uporednog radnika koji radi na istim poslovima i zadacima na kojima radi i to lice, te bi zaposleni imao pravo na dvostruki iznos plate u odnosu na platu uporednog radnika na prethodnom radnom mestu, uz ograničenje iz člana 18. stav 1. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela.
Odredbom člana 60. stav 4. Ustava Republike Srbije propisano je da svako ima pravo na pravičnu naknadu za rad i da se niko tog prava ne može odreći. Pod pravičnom naknadom za rad podrazumeva se jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrednosti koji zaposleni ostvaruje kod poslodavca. Pod radom jednake vrednosti podrazumeva se rad za koji se zahteva isti stepen stručne spreme odnosno obrazovanja, znanja i sposobnosti u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz jednaku odgovornost (član 104. st. 2. i 3. Zakona o radu).
Ukoliko bi se drugačije posmatralo ovo sporno pravno pitanje lica koja su prvi put zasnovala radni odnos u navedenim službama bila bi diskriminisana u odnosu na druga lica koja su bila zaposlena u MUP-u odnosno drugim državnim organima, jer ne bi mogli da ostvare pravo na uvećanje plate u skladu sa citiranim odredbama zakona i uredbi.
To su razlozi koji su opredelili Građansko odeljenje Vrhovnog kasacionog suda da zauzme pravni stav o spornom pravnom pitanju.
Posle usvajanja pravnog stava, prema tekstu usvojenom 21.05.2019. godine, kao sporno se postavilo pitanje da li zaposleni u posebnim organizacionim jedinicama MUP-a nadležnim za suzbijanje organizovanog kriminala i otkrivanje ratnog zločina imaju pravo na dvostruki iznos plate u smislu člana 18. stav 1. zakona, sa svim uvećanjima plate koju bi ostvarili na ranijim radnim mestima.
Polazeći od jezičkog tumačenja odredbe člana 18. stav 1. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala („Sl. glasnik RS“, br.42/2002...32/2013), proizlazi da svako uvećanje osnovne mesečne plate na ranijem radnom mestu posledično dovodi do uvećanja dvostrukog iznosa njegove osnovne plate u ovim organizacionim jedinicama.
Pravni stav koji je usvojen 21.05.2019. godine oslanjao se na član 2. Uredbe o platama lica koja obavljaju poslove u posebnim organizacionim jedinicama državnih organa nadležnih za suzbijanje organizovanog kriminala („Sl. glasnik RS“, br.14/2003...114/2014), koja nije usklađena sa odredbom člana 18. stav 1. Zakona. Zbog činjenice da Uredba nije pratila Zakon, iako je doneta u sprovođenju Zakona, Građansko odeljenje Vrhovnog kasacionog suda se opredelilo za rešenje iz Zakona, zbog čega je i došlo do usvajanja izmene ovog pravnog stava u tačkama 1. i 2.
Comments