Živojin Perić (Stubline, 3. januar1868 — Oberurnen, Švajcarska, 12. septembar1953)[1] je bio srpski pravnik i političar, dopisni član SANU.[1] Bio je član Napredne stranke.[2] Iz politike se povukao 1919.
Živojin Perić je rođen u vrlo bogatoj zadružnoj porodici u Kneževini Srbiji. Osnovnu školu je započeo u rodnim Stublinama kod Uba, a završio je u Obrenovcu. Započeo je gimnaziju u Valjevu, a završio je u Beogradu. Fakultet pravnih nauka završio je 1891. g. u Parizu.[3] U državnoj službi je bio zaposlen od 13.01.1893. g., prvo u Ministarstvu Finansija, pa u Ministarstvu spoljnjih poslova. Sudsku karijeru započinje u beogradskom prvostepenom Varoškom sudu najpre kao pisar a potom kao sudija. Zajedno sa tadašnjim predsednikom Varoškog suda i prijateljem Vasilijem Simićem doprineo je reformi ove institucije. Sa mesta sekretara u Ministarstvu pravde Kraljevine Srbije biće izabran najpre za vanrednog profesora građanskog sudskog postupka i međunarodnog privatnog prava u Velikoj školi a 01.04.1901. g. za redovnog profesora na istoj katedri. Od 04.03.1905, redovan je profesor građanskog prava na Univerzitetu u Beogradu.
Slobodan Jovanović je bio profesor i mentor Periću i za njega je imao mnoge reči hvale. Đorđe Tasić je bio učenik a kasnije i kolega Živojina Perića.
Uz Andru Đorđevića, Živojin Perić je bio vodeći i mnogostruk pravni pisac iz oblasti građanskog prava, građanskog sudskog postupka, međunarodnog privatnog prava, javnog prava i konačno filozofije prava.
Od 1908. g. do 1919. g. aktivno je učestvovao u političkom životu Kraljevine Srbije.
Autor je velikog broja dela iz pravne tematike i to: "Zadružno pravo", I i II (1920), "O ugovoru o prodaji i kupovini" I,II, III, (1920—1921), "O sukobu zakona u međunarodnom privatnom pravu" (1926), "Granice sudske vlasti" (1899), "O popisu za izvršenje odluka sudskih", (1902), "O prvenstvenom pravu naplate između države i hipotekarnih poverilaca" (1901), "Jedan pogled na evolucionističku pravnu školu" (1907), "O školama u pravu" (1921), "Privatno pravo" (1912), "Principi stečenih prava" (1920), "Političke studije" (1908), i sa Dragoljubom Aranđelovićem bio je koautor knjige "Građanski sudski postupak" I, (1912), Perić je bio i autor brojnih pravnih rasprava i članaka u brojnim srpskim, jugoslovenskim i inostranim stručnim časopisima.
Odlikovanja i priznanja
Orden Svetog Save V i III reda;
Orden Knjaza Danila Prvog trećeg stepena;
Medalja za uspomenu četrdesetogodišnjice velike Svetoandrejske skupštine i priznanja zasluga stečenih za Dom Obrenovića;
Medalja I stepena rumunskog Ministarstva trgovine i industrije;
Medalja i diploma Univerziteta Komenskog u Bratislavi.[4]
Po njemu je nazvana osnovna škola u Obrenovcu.
Članstva i počasna zvanja
Dopisni član Srpske Kraljevske Akademije nauka;
Član društva za uporedno pravo Francuske, Nemačke i Engleske;
Član udruženja za privatno pravo(predsednik) Kraljevine SHS, tj. Kraljevine Jugoslavije;
Član Jugoslovenskog udruženja za međunarodno pravo(predsednik);
Član Udruženja za uporedno pravo(predsednik) Kraljevine SHS, tj. Kraljevine Jugoslavije;
Član Udruženja pravnika Kraljevine SHS, tj. Kraljevine Jugoslavije;
Član Kriminalističkog udruženja Kraljevine SHS;
Član Istorijskog društva, Beograd;
Član Udruženja Valjevaca i Valjevki u Beogradu;
Član Pravničkog društva, Zagreb;
Član Društva „Pravnik”, Ljubljana;
Član Pravoslavnog bratstva Sv. Save;
Član Društva za uporedno zakonodavstvo, Pariz (počasni član);
Počasni doktor Pravnog fakulteta u Lionu;
Počasni doktor Pravnog fakulteta u Beogradu;
Predsednik Nadzornog odbora udruženja pravnika Jugoslavije;
Predsednik Stalnog pravničkog odbora pri Vrhovnom državnom pravobranilaštvu Jugoslavije;
Počasni građanin grada Oberurnena, Švajcarska;
Član Društva prijatelja Univerziteta u Lionu;
Član Međunarodnog udružaenja za pravnu i privrednu filozofiju, Berlin;
Član Međunarodnog udružaenja za pravnu i socijalnu filozofiju;
Član Međunarodnog udružaenja za ujednačavanje pravne nauke i narodne ekonomije;
Član Belgijskog instituta za uporedno pravo, Brisel;
Član Međunarodnog instituta za sociologiju, Pariz;
Član „Nemačko-jugoslovenskog društva u Berlinu, za unapređenje kulturnog i privrednog zbližavanja”.[5]
Reference
^ Jump up to:a b „Živojin PERIĆ”. Arhivirano iz originala na datum 21. 12. 2012. Pristupljeno 21. 12. 2012.
^ Antiratne i mirovne ideje u istoriji Srbije i antiratni pokreti do 2000. godine
^ Miroljub Simić, "Teorija tumačenja prava Živojina M. Perića", Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu 19/1979, 320.
^ Aranitović, Dobrilo (2018). Bibliografija Živojina M. Perića sa hronologijom života i rada. Beograd: Biblioteka Vlada aksentijević Obrenovac. str. 322. ISBN 978-86-81212-07-3.
^ Aranitović, Dobrilo (2018). Bibliografija Živojina M. Perića sa hronologijom života i rada. Beograd: Biblioteka Vlada aksentijević Obrenovac. str. 323. ISBN 978-86-81212-07-3.
Comments