Portal Vice prošlog vikenda je izjavio da McDonald’s u Evropi i SAD-u godinama špijunira aktiviste i svoje zaposlene koji se bave radničkim organizovanjem. Interni dokumenti do kojih je došao Vice potvrdili su da kompanija prikuplja informacije o radnicima koji su angažovani u borbi za veće plate, bolje radne uslove i osnivanje sindikata. Metode kojima se McDonald’s služi uključuju upotrebu softvera za nadziranje zaposlenika/ica i njihovih profila na društvenim mrežama, kao i osnivanje timova obaveštajnih analitičara u uredima u Chicagu i Londonu.
Trenutno ne postoji sindikat radnika McDonald’sa, ali mnogi su uključeni u kampanju borbe za podizanje minimalne satnice na 15 dolara “Fight for $15“. Kampanja od 2012. organizuje štrajkove i debate radnika u fast food lancima i povezana je s jednim od najvećih sindikata u SAD-u, Service Employees International Union (SEIU). McDonald’s uporno odbija pregovarati s radnicima i negira izjave bivših zaposlenika koji su izašli u javnost o metodama špijuniranja radnika, poput kreiranja lažnih Facebook profila. Iz uprave priznaju kako su koristili neke druge metode nadzora nad aktivistima kako bi identifikovali one koji bi “mogli dovesti u opasnost sigurnost osoblja i mušterija”. To opravdavaju tvrdnjom da su se svi štrajkovi radnika u okviru kampanje najavljivali na dan štrajka ili čak dok su se štrajkovi već počeli održavati. Na popisu radničkih aktivnosti “protiv McDonald’sa” također stoji i kampanja ACLU-u (Američke unije za građanske slobode) koja pritišće McDonald’s da osigura plaćeno bolovanje za sve svoje zaposlenike.
Kako piše Guardian, vest o nadziranju zaposlenika McDonald’sa i ne čudi toliko s obzirom na godine izveštavanja o sličnim nastojanjima Amazona da spreči radničko organizovanje vlastitih zaposlenih. Amazon je zapošljavao analitičare za praćenje i izveštavanje o “pretnjama radničkog organizovanja”, nadzirao profile zaposlenih na društvenim mrežama, koristio posebne alate za predviđanje i sprečavanje štrajkova, pa čak i intervenisao u rad semafora ispred pogona u Bessemeru u Alabami kako bi sprečio organizatore da razgovaraju s radnicima između smena.
Nadzor nad zaposlenicima i aktivistima koji se bave organizovanjem radnika/ica nije novost samo po sebi. Dapače, kako piše portal Vox, policijske snage u gradovima na severu SAD-a uvedene su upravo zbog želje poslodavaca da obuzdaju radničko organizovanje oko zahteva poput osmosatnog radnog dana, dok je koncept policije u službi javne sigurnosti nastao kasnije. Međutim, ono što je novo je korištenje tehnologije u svrhu nadzora nad zaposlenicima, a neke od tih metoda krše zakon o radu.
Ove nedelje Joe Biden je javno prozvao kompanije zbog zastrašivanja radnika koji razmišljaju o tome da se učlane u sindikat. Biden je naglasio da bi svi radnici trebali imati pravo izbora hoće li se učlaniti u sindikat, bez zastrašivanja ili pretnji od poslodavaca. Kako piše Guardian, ova Bidenova izjava predstavlja najjaču pro-sindikalnu izjavu bilo kojeg predsednika u modernoj američkoj istoriji. Međutim, Biden je na dobrom putu da izneveri predizborno obećanje o saveznoj minimalnoj satnici od 15 dolara, a nijedna kompanija koja dokazano krši zakon o radu nadziranjem svojih zaposlenih još nije doživela nikakve sankcije, čime se njihov način poslovanja prećutno odobrava.
Izvor: Bilten
Comments